Idemo redom jer do božura od početka pešačke staze ima oko 8,5 km. Posle Paraćina na putu ka Boljevcu
skrećemo posle Grze levo prema severu. Nakon nešto više od 5 km dolazimo do
severnog dela atara sela
Krivi Vir odakle krećemo na pešačenje. Prekoputa se
nalazi vrh Vis (873 metra) koji je jedan od
upisanih
vrhova Kučajskih planina.
Prvi deo staze je kolski put nakon koga se skreće u šumu Kučaja. Staza vodi pored izvora, te naizmenično
Prvi deo staze je kolski put nakon koga se skreće u šumu Kučaja. Staza vodi pored izvora, te naizmenično
preko
livada i kroz šumu.
Tek posle 8 kilometara pešačenja otvaraju se prvi vidikovci. Sa prvog se vidi Rtanj. Na ovoj livadi pravimo
Tek posle 8 kilometara pešačenja otvaraju se prvi vidikovci. Sa prvog se vidi Rtanj. Na ovoj livadi pravimo
prvu
dužu pauzu, odmaramo se i fotografišemo.
A onda samo božuri (Paeonia peregrina). Na sve strane. Retka su područja na kojima ih ima ovoliko
A onda samo božuri (Paeonia peregrina). Na sve strane. Retka su područja na kojima ih ima ovoliko
mnogo. Uglavnom rastu u hrastovoj šumi ali ih ima i pored na obodima. Spadaju u
zaštićene vrste i
strogo je zabranjeno branje. Tokom pešačenja nije ubran ni
jedan božur. Fotografisali smo ih, divili smo
im se i ostavili ih netaknute u njihovom prirodnom
staništu.
Livadama Kučaja ka jami bezdanki.
Ovaj planinski venac je uglavnom građen od škriljaca i krečnjaka a
karakteriše
ga veliki broj uvala, pećina i jama.
Capina bezdanja je jama koja se nalazi na 11. kilometru pešačenja. Dubine je 15-20 metara. Nekada je u
Capina bezdanja je jama koja se nalazi na 11. kilometru pešačenja. Dubine je 15-20 metara. Nekada je u
nju lokalno
stanovništvo bacalo stoku. Danas se u njoj mogu videti i kosti divljih
životinja. Jednom od
planinara je upao telefon u ovu jamu pa bih iskoristio
priliku da se zahvalim Darku
Draguloviću, našem
poznatom speleologu, planinaru i alpinisti koji se
prošli vikend spustio sa drugarom u ovu jamu i izvadio
mobilni
telefon.
I opet. Bilo kuda božuri svuda. Neverovatno je koliko ih ima u ovom delu Kučaja.
Posle šume opet livada i tako ukrug. Na ovoj velikoj livadi pravimo drugu dužu pauzu. Nakon nje počinje
I opet. Bilo kuda božuri svuda. Neverovatno je koliko ih ima u ovom delu Kučaja.
Posle šume opet livada i tako ukrug. Na ovoj velikoj livadi pravimo drugu dužu pauzu. Nakon nje počinje
spust
ka Krivom Viru i izvoru Crnog Timoka.
Izletište Pećura se nalazi u severnom delu sela Krivi Vir. Deo oko izvora Crnog Timoka je uređen sa
Izletište Pećura se nalazi u severnom delu sela Krivi Vir. Deo oko izvora Crnog Timoka je uređen sa
određenim brojem stolova i
klupa kao i mestima za roštilj. Desno od mosta se nalazi mala pećina koja
predstavlja jedan od dva izvora Crnog Timoka. Leti zna da presuši za razliku od
glavnog izvora koji nikad
ne presušuje.
Glavni izvor Crnog Timoka se nalazi na početku Pećurske
klisure. Voda izvire ispod stene a potom teče do
Zaječara gde se nakon 84 km
uliva u Beli Timok čineći zajedno Veliki Timok ili samo Timok. Timok se uliva
u
Dunav a poslednjih 15 km toka Timoka čini granicu Srbije i Bugarske. Ušće u
Dunav mu se nalazi na 28
metara nadmorske visine što je i najniža tačka u
Srbiji.
Pešačenje završavamo u Krivom Viru. Pripada opštini Boljevac. Ima oko 200 stanovnika. Poznat je po
Pešačenje završavamo u Krivom Viru. Pripada opštini Boljevac. Ima oko 200 stanovnika. Poznat je po
dizanju Timočke bune. Ova
oružana pobuna u istočnom delu Kraljevine Srbije zbila se 1883. godine a
zbog
narodnog nezadovoljstva reogranizacije vojske koju je izvršio kralj Milan
Obrenović. Umesto
narodne vojske odlučio je da uvede modernu vojsku. Seljaci su
izbegavali vojnu obavezu a nisu hteli ni da
predaju oružje. Prikupljanje oružja
je bio povod za bunu. Ugušena je novembra 1883. godine. Takođe,
Krivi Vir je bio
je poznat po siru i posebnom soju ovce znana kao krivovirska žuja.
Divno Dusko!
ОдговориИзбришиHvala.
Избриши