Početak ove lepe pešačke ture
počinje (i završava) se u selu Ravni. Inače, tradicionalno se održava 9.
maja kao akcija u godišnjem kalendaru PSS-a (Planinarskog saveza Srbije) kad na
nju dolaze planinari iz
čitave Srbije.
Selo
Ravni se nalazi u Zlatiborskom okrugu i
pripada opštini Užice. Od Užica je udaljeno 17 km. Ima oko
350 stanovnika. U turskim spisima pominje se kao mesto Ravne u 15. veku. Veliki
deo stanovništva je
doselio u Ravni iz Crne Gore i Hercegovine u 18. i 19. veku.
U ovom selu je živeo Mihailo Radović, knez i
vojvoda Zlatiborski, jedan od
organizatora srpskog ustanka u kneževini Rujno te učesnik Prvog i Drugog
srpskog
ustanka.
Na
četvrtom kilometru pešačenja prolazi se pored crkve Svetog Ilije Tesvićanina (Tesvićanina po
imenu
grada Tesvit u kome je rođen). Selo Ravni nije imalo svoju crkvu te je
ista izgrađena po želji stanovnika
ovog sela. Prolazimo kroz Ravanjsko polje ka
Ojdanskom vrhu. Deo pešačenja je i asfaltnim putem.
U
zaseoku Starčevići mogu da se vide i spomenici pored puta. Ovaj na slici ispod
podignut je Mihailu
Starčeviću iz sela Ravni koji je učestvovao u tri rata i
koji je poginuo 1917. godine.
Zaseok Ojdanić na svom najvišem
vrhu (Ojdanski) nema spomenik ali
ima oznaku na kojoj piše “Ovde je
28. i 29.8.1971. godine održan prvi skup
familije Ojdanića za okruglim stolom.”.
Sa
Ojdanskog vrha se spuštamo ka prvom od tri zvanična vidikovca ture sa kojih se
vidi kanjon Velikog
Rzava. Prvi vidikovac se nalazi u ograđenom delu privatnog
vlasništva pa se samo javite domaćinu da ćete
proći do istog. Takođe u ovom
domaćinstvu možete natočiti vodu.
Drugi vidikovac je udaljen samo
200 metara ispod. Javite se vlasniku da ćete proći kroz dvorište do istog.
Pogled sa vidikovca broj 2 na
kanjon Velikog Rzava. Treći vidikovac sa koga se vidi i reka Veliki Rzav vidi se
na slici ispod u gornjem desnom delu slike.
Završni deo staze do vidikovca
broj 3 vodi kroz šumu.
Poslednji vidikovac u okviru
pešačke ture sa pogledom na kanjon i reku Veliki Rzav. Veliki Rzav izvire ispod
planine Mučanj te
teče istočnom granicom Zlatibora. U Arilju se uliva u reku Moravicu koja se kod
Požege
uliva u Zapadnu Moravu (Zapadna Morava se kod Stalaća spaja sa Južnom
Moravom gde nastaje Velika
Morava koja se u Dunav uliva između Smedereva i
Kostolca).
Istočnim padinama
Zlatibora.
U povratku prolazimo kroz
lokalitet Sladun. Na ovom
spomeniku u Ravanjskom polju piše: „Na ovom
svetom mestu ispod starog hrasta
Sladuna, Karđorđe vožd Prvog srpskog ustanka imenovao za vojvode:
Miloša
Obrenovića 1807. i Mihaila Radovića 1808. godine.“. Ispod još piše: „U slavu
200. godišnjice Prvog
srpskog ustanka potomcima na sećanje, beleg ovaj, postavi
zahvalni narod ovog kraja septembra 2004.
godine.“.
Pred kraj ture prelazimo rečicu
Prištavicu koja izvire u mestu
Rudine te pored Stopića pećine produžava
ka selu Ravni. Prištavica se uliva u
Veliki Rzav u mestu Vrane. Turu završavamo u centru sela gde se
možete okrepiti
u „Kafani kod Pera“ a i kupiti potrebne namirnice u prodavnici Todor
prekoputa.
Ostale fotografije možete pogledati na https://duskoopacic.smugmug.com
Нема коментара:
Постави коментар