Krajova
(rumunski Craiova ) se nalazi
u jugozapadnom delu Rumunije u pokrajini Oltenija. Najveci je
kulturni i
ekonomski centar zapadno od Bukuresta. Ima oko 250000 stanovnika. Ime joj potice
iz
slovenskog jezika i znaci Kraljev
grad. Geografski, smestena je na reci Ziju koja iz Karpata ulazi u
Vlasku
niziju odnosno na pola puta izmedju Karapata i Dunava. Udaljena je od
Beograda 360 km i put
autobusom (sa pauzama i zadrzavanjem na granicama) traje
oko 7-8 sati.
Idemo
redom.
Gradska
kuca je gradjena u periodu od 1906. do
1916. godine od strane arhitekte Jona Minkua koji se
smatra tvorcem rumunske
moderne arhitekture. Posle njegove smrti 1912. godine zgradu je zavrsio
njegov
ucenik Konstantin Jocu. U njoj je prvobitno bila Privredna banka dok je od 2003.
godine sediste
gradonacelnika grada. Prekoputa se nalazi Engleski park
u kome dominira statua Aleksandra Joana
Kuze.
Rad je italijanskog vajara Rafaela Romanelija a posvecena je
prvom vladaru Ujedinjenih rumunskih
knezevina A. J. Kuzi. Uvrstena je u listu
istorijskih spomenika 2004. godine.
Veliki broj gradjevina u centru se
renovira. Administrativna
palata je jedna od najreprezentativnijih gradjevina u gradu. Sagradjena je u prvoj polovini 20. veka. Prvobitno je bila
sediste muzeja. Potom je u
njoj bila direkcija Nemackih zeleznica, pa Naucno
drustvo, Oblasno narodno vece i komitet Komunisticke
partije. Od 1989. je
Prefektura i sediste je zupanije Dolj. Prekoputa se nalazi hotel Palas.
Zapadno od Administrativne palate nalazi se muzickafontana koja je trenutno bila prekrivena ledom
i
Zapadno od Administrativne palate nalazi se muzicka
pretvorena u klizaliste. Iza nje se nalazi statua vojvodi Mihailu Hrabrom (vladaru
Vlaske, Transilvanije i
Moldavije). Iako je
u Krajovu doneta 1974. godine montirana je u centru tek 1990. godine. Tokom
rekontrukcije grada 2004-2008. godine preseljena je s obliznjeg Union trga i
okrenuta u pravcu istoka.
Nedaleko se nalazi i Muzej umetnosti koji je osnovan 1954.
godine. Zgrada je sagradjena 1907. godine a
poznata je i pod imenom Palata Zan Mihail. Svecano je otvorena
1909. godine.
Karol I koledz
i spomenik
Jos je jedna od zgrada u centru
grada koja se trenutno renovira. Izgradnja zgrade je pocela 1832. godine.
Ostecena je u zemljotresu 1838. da bi ponovo bila otvorena 1842. godine. Kroz
istoriju je bila kasarna,
bolnica i carsko komandno mesto. Marta 1977. godine
bila je ponovo ostecena u zemljotresu kada je
planirano njeno rusenje ali je na
intervenciju Nikolaja Causeskog odluceno da se sacuva i obnovi.
Uvrstena je u
listu istorijskih spomenika Doljskog okruga. Bronzana statua
Carola I postavljena je ispred
skole
2007. godine. Carol I je vladao rumunskih knezevinama a potom i Rumunijom. Tokom
48-godisnje
vladavine (koja je najduza vladavina u istoriji Rumunije) ostvario
je nezavisnost zemlje, povecao njeg
ugled, oziveo privredu, osnovano vazne
institucije i osnovao dinastiju. Sagradio je zamak Peles u
Karpatima (koji je i
danas jedna od najposecenijih atrakcija) kao i jedan od mostova preko
Dunava.
Narodno
pozoriste Marina Soreskua je osnovano 1850. godine.
Ime je dobilo po rumunskom piscu i coveku kulture Marinu Soreskuom. Sadasnja
zgrada predstavlja arhitektonski simbol grada i svecano je
otvorena aprila 1973.
godine.
Univerzitet u Krajovi je osnovan 1947. godine kada je ova zgrada bila Palata pravde. Clan je Evropske
Univerzitet u Krajovi je osnovan 1947. godine kada je ova zgrada bila Palata pravde. Clan je Evropske
asocijacije univerziteta i danas
ima 16 fakulteta i dva koledza za osnovne i postdiplomske studije.
Medjunarodno
je poznat po svom fudbalskom klubu Universitatea Krajova. Zgrada je uradjena
u
francuskom stilu. Na ulazu se nalaze cetiri jonska stuba a cela arhiktetura je
klasicnog stila. Projektovana
je 1890. godine. Posle 1972. godine zgradi je
dogradjeno jedno krilo koje je posluzilo za prosirenje
univerzitetske
biblioteke.
Crkva uspenja
Presvete Bogorodice i Muzej istorije i arehologije
Oltenije
Jedna je od najvecih crkava u Krajovi. Gradjena je u periodu od
1750. do 1756. godine. Podignuta je na
mestu starije crkve brvnare. Od izgradnje
do danas vise puta je obnavljana. U 19. veku u njoj se nalazila
bolnica. Pri
ovoj crkvi osnovana je i skola pevanja. Pomagala je rad mnogih skola. Izmedju
dva svetska
rata zavrsena je dekoracija te je izradjen crkveni namestaj od
hrastovog drveta. Poslednja velika obnova
bila je 1988. godine. U porti crkve
sahranjen je rumunski pisac Vasile Karlova. Muzej istorije
i arheologije
je osnovan 1928. godine. Zgrada
je spomenik arhitekture iz 1926. godine.
Crkva Svetog
Dimitrija potice iz 1889. godine.
Po podacima na ovom mestu je bila
crkva iz 1205. godine. Stara crkva je u 18. veku prekrivena sindrom i oslikana.
Posle zemljotresa je bila veoma ostecena tako da
je bila potrebno da se sagradi
nova crkva. Danasnja crkva je duzine 35 metara i sirine 16 metara. Zidana
je naizmenicno sa tri reda cigle i redom blokova. Crkva ima tri kule. Ikonostas je
od gipsa i izradjen je
1933. godine.
Etnografski
muzej se nalazi u Banijevoj kuci koja
je istorijski i arhitektonski spomenik Krajove i datira iz
1699. godine. U ovoj
kuci muzej se nalazi od 1967. godine kada je ista restaurirana. Prva postavka je
predstavljala ilustraciju zanimanja seljaka ovog kraja. Druga postavka je
ukljucila umetnicke zanate. U sali
za tepihe su izlozeni najreprezentativniji
cilimi Oltenije. Bogato je predstavljena izlozba narodnih nosnji. A
specificnost
muzeju daje izlozba ikona na staklu.
trener
kluba Universitatea Krajova). Ima kapacitet od 30893 mesta. Otvoren je 2017.
godine kada je
krajovska Universitatea odigrala prijateljski mec sa Slavijom iz
Praga. Cetvrti je po velicini stadion u
Rumuniji.
Park Nikolaje Romanesku je najveci park u gradu. Ime je dobio po nekadasnjem gradonacelniku Krajove.
Park Nikolaje Romanesku je najveci park u gradu. Ime je dobio po nekadasnjem gradonacelniku Krajove.
Drugi je po velicini u Rumuniji.
Izgradnja je pocela 1901. a zavrsena je 1903. godine. Projektovan je po
uzoru
na francuske parkove a sam projektant bio je francuski arhitekta Eduar Redon.
Nakon ulaska kroz
niz stubova dolazi se do Rotonde na izdignutoj ivici
parka.
Ukupna povrsina parka je 96 hektara. Obuhvata veliki broj ukrasnog drveca i zbunja kao i vodeni prostor
Ukupna povrsina parka je 96 hektara. Obuhvata veliki broj ukrasnog drveca i zbunja kao i vodeni prostor
velicine 4 hektara. Preko dela malih potoka nalazi se
vise drvenih mostova te sklonista za ptice, ribe i
kornjace. U centralnom delu
se nalazi vestacko jezero. Kao i viseci most izgradjen od metala i ukrasen
elementima od kovanog gvozdja. Cementne strukture “oponasaju” pirodne stene. Tu
je jos i letnja bina
kao i hipodrom, Zacarani zamak i zooloksi vrt. Ukupna
duzina svih staza unutar parka je 35 km.
Ulaz u zooloski vrt (koji se
nalazi u okviru parka) se ne placa kao ni ulaz u sam park. U parku nema ni
jednog papira kao ni smeca kao ni u citavoj Krajovi. Sve deluje sredjeno i
cisto.
Nakon povratka iz parka obilazimo centar grada. Citav grad je ukrasen svakojakim ukrasima a od svih
Nakon povratka iz parka obilazimo centar grada. Citav grad je ukrasen svakojakim ukrasima a od svih
najvise
preovladavaju mede.
I nekoliko osnovnih podataka o putovanju. Izlet je jednodnevni. Cena izleta je oko 28 evra. Krajova je na
I nekoliko osnovnih podataka o putovanju. Izlet je jednodnevni. Cena izleta je oko 28 evra. Krajova je na
oko pola puta izmedju
Beograda i Bukuresta. Prelazak granice sa Rumunijom je na hidrocentrali Djerdap.
Svakako preporucujem da posetite ovaj lepi i interesantni rumunski grad. Izlet je bio u organizaciji Lavli
Нема коментара:
Постави коментар