Drugog dana boravka u Slavoniji
obilazimo Park prirode Papuk a
pesacka tura pocinje i zavrsava se kod
planinarskog doma Jankovac. U povratku s
Ivacke glave obici cemo Grofovu poucnu
stazu o kojoj ce vise
reci biti u
nastavku.
Gorska dolina
Jankovac se nalazi na 475 metara nadmorske
visine. Zbog izuzetnih prirodnih lepota Jankovac je 1955. godine proglasen
zasticenom Park-sumom. Inace, planina
Papuk (pored Psunja i
Krndije) je nekada bila ostrvo u Panonskom
moru. Park prirode Papuk obuhvata
povrsinu od 336 km2.
Pruza se pravcem SZ-JI. Administrativno se nalazi na
podrucju Viroviticko-podravske i Pozesko-slavonske
zupanije.
Od planinarskog doma Jankovac prvo se pesaci asfaltnim putem u duzini oko 2,5 km kada se kod
Od planinarskog doma Jankovac prvo se pesaci asfaltnim putem u duzini oko 2,5 km kada se kod
Bolnickog mosta skrece desno i ulazi na markiranu stazu koja vodi
padinama Papuka ka vrhu Ivacka glava.
Nakon tri kilometra pesacenja nailazi se na ostatke partizanskog groblja Kovacica. Papuk ima veliki broj
Nakon tri kilometra pesacenja nailazi se na ostatke partizanskog groblja Kovacica. Papuk ima veliki broj
ovakvih grobnica gde su sahranjivani
borci NOB-a. U ovim sumama postojale su partizanske bolnice u
koje su pristizali
ranjeni borci ali u kojima je utociste trazilo i okolno stanovnistvo.
Izradjivale su se da bi
dobro bile
uklopljene u okruzenje te ih je bilo tesko uociti. Imale su samo osnovni
saniteteski materijal. O
ranjenicima su se brinule
priucene bolnicarke a doktor bi dolazio povremeno.
Slavonske sume. Predivno. Ka vrhu
Ivacka glava.
S vrha Ivacka glava se vidi najvisi vrh Papuka (istoimeni vrh Papuk visine 953 metra). Posto se na njemu
S vrha Ivacka glava se vidi najvisi vrh Papuka (istoimeni vrh Papuk visine 953 metra). Posto se na njemu
danas nalazi vojna (NATO) baza isti vise nije dostupan za uspon. Pogled s
Ivacke glave na Slavoniju i
Podravinu koje je bila pod
maglom.
Na vrhu se druzimo sa planinarima iz Slavonske Pozege, Belog Manastira i Osijeka. Te pravimo duzu
Na vrhu se druzimo sa planinarima iz Slavonske Pozege, Belog Manastira i Osijeka. Te pravimo duzu
pauzu. S vrha se vracamo do planinarskog doma Jankovac gde
nastavljamo obilazak njegove okoline.
Grofova poucna
staza na Jankovcu
Izgradjena je u najlepsem delu
Park-sume Jankovac pored planinarskog doma te Jankovackog jezera i
vodopada
Skakavac. Pored staze se nalaze informativne table ciji sadrzaji detaljnije
objasnjavaju prirodne
i kulturno-istorijske zanimljivosti. Nazvana je iz
postovanja prema grofu Josipu Jankovicu koji je prvi
otkrio lepote ove
doline.
Staza je 2006. godine dobila
nagradu Zeleni cvijet Hrvatske
turisticke organizacije kao najbolja u kategoriji originalne turisticke
destinacije u kontinentalnoj Hrvatskoj. Godine 2014. postavljeni su pontoni za
pristup osobama sa invaliditetom. Kao i informativne table sa Brajevim pismom za
slepe.
Od
jezera staza dalje vodi drvenim stepenicama ka steni u cijem je udubljenu grob
grofa Josipa Jankovica.
Kako rekose, ovaj zanesenjak je napustio raskosni zivot
u Becu te se preselio u ovu dolinu gde je sagradio
lovacku kucu, napravio jezero
(pregradjujuci Jankovacki potok), uredio staze kroz dolinu i pored
vodopada Skakavac. Preminuo je 1861. godine a
poslednja zelja mu je bila da bude sahranjen upravo
ovde.
Pored staze se nalazi i nekoliko
manjih pecina.
Staklari su u Jankovacku dolinu dosli u 18. veku iz Austrije. Zapisi o prvoj staklari datiraju iz 1801. godine i
Staklari su u Jankovacku dolinu dosli u 18. veku iz Austrije. Zapisi o prvoj staklari datiraju iz 1801. godine i
radila je sve do 1820. godine. U tom periodu nastalo je staklarsko groblje u
kome su sahranjeni staklari i
clanovi njihovih porodica. Na podrucju Papuka su
postojale jos tri staklare. Za staklo se (pored osnovnih
sirovina) koristila i
potasa (hemijska mesavina koja se dobijala spaljivanjem drveta) pa su staklare
uglavnom gradjene u delovima u kojima ima dosta bukve. Glavni proizvodi ove
staklare bili su case, boce
i prozorsko staklo.
Na
kraju staze prolazimo pored vodopada
Skakavac. Visine je 35 metara. Voda mu
dolazi iz Jankovackog
potoka a
obrusava se u kanjon potoka
Kovacice. Vodopadi cija voda tece/pada preko sedre (bigra)
nazivaju
se i rastucim vodopadima jer se stalno sire ili rastu sto zavisi od hemijskog
sastava vode i
organizama koji rastu na stenama delujuci kao filter koji
zadrzava krecnjak. Ovaj vodopad je nastao na isti
nacin kao i vodopadi
Plitivickih jezera (tzv. osedravanjem tj. procesom rasta sedrenih
barijera).
Ostale fotografije mozete pogledati na https://duskoopacic.smugmug.com/
Ostale fotografije mozete pogledati na https://duskoopacic.smugmug.com/
Нема коментара:
Постави коментар