planinski masiv u severnoj Africi a kroz Maroko se proteže u dužini od 750 km. Iz Beograda u
Maroko i grad Marakeš stižemo letovima iz Beograda do Istanbula a zatim iz Istanbula do
Marakeša. Neposredno pred sletanje vidi se Visoki Atlas.
"Crveni grad" zbog specifične crvenkaste boje svojih zemljanih zidova i zgrada. Predstavlja spoj
vekovne tradicije, živopisnog haosa na orijentalnim bazarima i modernog luksuza. Marakeš je
reč iz jezika Berbera i znači Božija zemlja. Ima milion stanovnika.
Takoreći neka vrsta planinarske tradicije je da se napravi zajednička fotografija na aerodromu
Takoreći neka vrsta planinarske tradicije je da se napravi zajednička fotografija na aerodromu
(bilo polaznom ili dolaznom). Mi je pravimo na aerodromu u Marakešu obučeni u majice
posebno napravljene za ovu priliku. Uz zastave naravno.
Pešačenje počinjemo sa Trga Džema El Fena (Jemaa el-Fena). Predstavlja srce grada i najveći
Pešačenje počinjemo sa Trga Džema El Fena (Jemaa el-Fena). Predstavlja srce grada i najveći
javni plato u Africi. Potiče iz 1062. godine kada su Almoradivi (berberska dinastija) osnovali
grad. Od tada je funkcionisao kao suk (bazar) i gubilište. Ujutro vlasnici postavljaju štandove na
kojima prodaju sokove, začine, lekove... Nakon zalaska sunca trg se pretvara u jedan veliki
restoran na otvorenom i pozornicu raznih zabavljača.
Mnebi koja je sagrađena početkom 20. veka. Sastoji se od velikog centralnog dela koji je
prvobitno bio vrt zasađen drvećem. Njime dominira veliki mesingani luster. Odavde je moguće
ući u razne sporedne sobe koje karakteriše drvena dekoracija te u hamame i nekadašnje
kuhinje. Jedna je od mnogobrojnih palata koja predstavlja primer marokanske arhikteture 19. i
20. veka a koje su izgradile bogate porodice tog perioda.
Sagrađena je 1565. godine. Bila je najveća obrazovna institucija u Magrebu (predelu severne
Afrike koji se nalazi severno od Sahare i zapadno od reke Nil). Mogla je da primi 800 učenika.
Zatvorena je 1960. godine radi renoviranja da bi za javnost ponovo bila otvorena 1982. godine.
Sledeća restauracija je bila 2018. godine da bi za turiste bila otvorena 2022. godine. Privlači
desetine hiljada turista i jedna je od najvažnijih istorijskih građevina Marakeša.
Tajna bašta (Le Jardin Secret) je mala oaza mira u srcu medine koja kombinuje istoriju,
Tajna bašta (Le Jardin Secret) je mala oaza mira u srcu medine koja kombinuje istoriju,
tradicionalnu arhikteturu i prirodne lepote. Male fontane i bazeni između kojih se nalaze
pešačke staze predstavljaju umetnost marokanskog dizajna bašta kroz vekove. Prvobitno
sagrađena u 16. veku poslednju veliku rekonstrukciju je imala u periodu od 2008. do 2018.
godine kada je otvorila vrata javnosti.
Džamija Kutubija je najveća džamija u Marakešu. Potiče iz 1147. godine. Minaretski toranj je
Džamija Kutubija je najveća džamija u Marakešu. Potiče iz 1147. godine. Minaretski toranj je
visine 77 metara a ukrašen je različitim lukovima. Simbol je Marakeša a poslužila je kao primer
za izgradnju ostalih džamija. Ime potiče od arapske reči kutubijin što znači prodavac knjiga.
Nekada se u njenom okruženju nalazilo i do 100 prodavaca knjiga.
Saadske grobnice su istorijska kraljevska nekropola. Nalaze se na južnoj strani džamije Kasba.
Saadske grobnice su istorijska kraljevska nekropola. Nalaze se na južnoj strani džamije Kasba.
Datiraju iz vremena Saadske dinastije iz 16. veka. Članovi marokanske monarhije su nastavili da
se sahranuju na ovom mestu i nakon prestanka vladavine pomenute dinastije. Mnogi istoričari
smatraju ovaj kompleks vrhuncem marokanske arhikteture u saadskom periodu zbog luskuzne
dekoracije i pažljivog uređenja enterijera.
Džamija Kasba je sagrađena 1190. godine. Nalazi se u okrugu Kasba blizu mesta istorijskih
Džamija Kasba je sagrađena 1190. godine. Nalazi se u okrugu Kasba blizu mesta istorijskih
kraljevskih palata. Zajedno sa džamijom Kutubija predstavlja jednu od najvažnijih džamija
Marakeša. Danas se i dalje koristi za molitve a nemuslimanima nije dozvoljen ulazak (kao i u
džamiju Kutubiju).
Palata El-Badi (ili Palata Badi, arapski Palata čuda) je "ruševinska" palata. Potiče iz 16. veka.
Palata El-Badi (ili Palata Badi, arapski Palata čuda) je "ruševinska" palata. Potiče iz 16. veka.
Tokom izgradnje je bila ukrašavana materijalima uvezenim iz mnogobrojnih zemalja od Italije do
Malija. Korišćena je za prijeme a ujedno i da bi se pokazalo bogatstvo i moć sultana. Propala je
nakon vladavine dinastije Saad. Njeni vredni materijali su korišćeni za izgradnju drugih zgrada u
Maroku. U toku je njena velika obnova. Danas pored izložbenog prostora je i značajna turistička
organizovanih oko više unutrašnjih dvorišta i vrtova. Prvobitno izdanje je obuhvatalo šire
područje s baštama, parkovima, propratnim objektima i džamijom.
istorijski spomenik i turistička atrakcija. Godine 1912. nakon uspostavljanja francuskog
protektorata služila je kao rezidencija francuskih državnih službenika. Nakon marokanske
nezavisnosti ponovo je korišćena kao kraljevska rezidencija. Nakon toga je predata markonskom
Ministarstvu kulture. Jedna je od najposećenijih turističkih atrakcija u Maroku.
Pozdrav od foto-reportera iz Marakeša, sa majskih 40 stepeni Celzijusa.
Ostale fotografije možete pogledati na https://duskoopacic.smugmug.com/
Pozdrav od foto-reportera iz Marakeša, sa majskih 40 stepeni Celzijusa.
















Нема коментара:
Постави коментар