Početak pešačke ture na Vršačke planine (često zvane i Vršački breg) počinje u Malom Središtu.
Mesto pripada Vršcu i Južnobanatskom okrugu. Ima nešto manje od 100 stanovnika. Kada je
postalo ovo naselje nazivalo se Prnjavor (mesto pored manastira). A više o manastiru Središte u
nastavku.
Nešto manje u dužini od 1 km staza vodi kroz naselje, prvo asfaltnim a potom kolskim putem.
Nešto manje u dužini od 1 km staza vodi kroz naselje, prvo asfaltnim a potom kolskim putem.
U odnosu na pre nekoliko godina kada smo ovde bili primetan je sve veći broj novih kuća od
drveta.
vrha Kulmea mare na nadmorskoj visini od 365 metara. Na rumunskom ogaši je potok a maćej
često dolazi od imena Matija pa se naziv može prevesti kao Matijin potok.
Tokom drugog kilometra pešačenja dolazimo na Orlovo brdo. Ovde pravimo prvu pauzu. U
Tokom drugog kilometra pešačenja dolazimo na Orlovo brdo. Ovde pravimo prvu pauzu. U
pozadini se vidi najviši vrh Vršačkih planina, Gudurički vrh (visine 641 metar). Ujedno je i
najviši vrh Vojvodine (a kroz razgovore čućete često pogrešnu informaciju da je najviši vrh
Vojvodine na Fruškoj gori, Crveni Čot).
Kao i sa Orlovog brda tako i sa nekoliko usputnih vidikovaca ka vrhu ture pogled puca ka
Kao i sa Orlovog brda tako i sa nekoliko usputnih vidikovaca ka vrhu ture pogled puca ka
Rumuniji i Karpatima. Prelepa slika Karapata pod snegom. Karpati su jedan od najvećih
planinskih lanaca u Evropi. Protežu se dužinom od 1500 km kroz sedam država srednje i
istočne Evrope.
od simbola grada Vršca). Nalazi se na 399 metara nadmorske visine. Potiče iz 15. veka.
Sagradio ju je despot Đurađ Branković nakon pada Smedereva da bi zaštitio posede u Banatu.
Sa ove kule može se videti i Beograd.
vikend smo se družili sa planinarima iz PSK Balkan. Kao i često na planini, muškarci u
manjini:-).
Sa Lisičije glave se spuštamo ka lokalitetu Hajdučke stene. Inače, Vršačke planine se pružaju u
Sa Lisičije glave se spuštamo ka lokalitetu Hajdučke stene. Inače, Vršačke planine se pružaju u
smeru istok-zapad u dužini od 19 kilometara. Širina im je 8 kilometara. Od ukupne površine,
1/3 se nalazi u Rumuniji. Severna strana im je strmija dok se na južnoj blažoj gaje vinogradi. Sa
Fruškom gorom spadaju u ostrvske planine jer su nekad bile ostrvo u Panonskom moru.
se na grebenu koji se takoreći od Lisičije glave spušta ka manastiru Mesić. Karakterišu ih
kamene formacije nebičnog oblika a ime su dobile po narodnom predanju da su ih Hajduci
koristili za osmatranje.
Nakon duže pauze na Hajdučkim stenama delimično se vraćamo istom stazom (Kamenarica -
Nakon duže pauze na Hajdučkim stenama delimično se vraćamo istom stazom (Kamenarica -
Lisičija glava) a potom skrećemo u pravcu Guduričkog vrha. Staza sve vreme vodi kolskim
putem. I pravo je uživanje pešačiti istom. Čitav dan je bilo sunčano pa se sve uklopilo.
Poslednju, treću pauzu pravimo u delu koji se zove Poljana. A potom krećemo u manastir
Središte.
Manastir Središte (ranije zvan manastir Svetih arhangela Mihaila i Gavrila) je nastao u 15.
Manastir Središte (ranije zvan manastir Svetih arhangela Mihaila i Gavrila) je nastao u 15.
veku. Stradao je u 18. veku od strane Turaka. Gradnja novog manastira je otpočela 1995. godine
na mestu udaljenom 500 metara od lokacije starog manastira. Tačnije pored puta koji vodi ka
Guduričkom vrhu. Crkva je sagrađena pored nekadašnjeg izvora. Posvećena je prazniku u
narodu poznat kao Prepolovljenje.
arhangelu Gavrilu. Godine 2001. je podignut zvonik (po uzoru na kulu Svetog Save u
Hilandaru). Novosagrađena crkva je posvećena Presvetoj Bogorodici Trojeručici. Muški je
manastir. Nakon završetka ture svraćamo u Vršac u Kuću vina Rab koju zaista preporučujem(o).
Ostale fotografije možete pogledati na https://duskoopacic.smugmug.com/
Ostale fotografije možete pogledati na https://duskoopacic.smugmug.com/















Нема коментара:
Постави коментар