pa vise o
manastiru na adresi http://duskoopacic.blogspot.com/2015/05/srbija-baba-manastir-lesje-juzno.html
A ovde
ukratko.
Manastir
Lesje (manastir Pokrova Presvete
Bogorodice) nalazi se u istoimenom selu. Udaljen je od centra
Paracina 13 km.
Potice iz srednjeg veka. Na temeljima manastirske crkve iz 14. veka (koja
predstavlja
najstariju gradjevinu ovog tipa u Pomoravlju) pocetkom ovog veka
podignuta je nova crkva. Graditeljski
stil predstavlja stilove svih pravoslavnih
svetinja. U njemu se nalazi cestica krsta na
kome je bio razapet
Isus Hrist. Zenski je manastir.
Pored manastira se nalazi uredjen
park sa nekoliko izvora vode. Voda sa ovih izvora se
koristi prilikom
krstenja. Ovde se zadzavamo oko 20 minuta i pesacenje
nastavljamo ka krstu koji se nalazi na Hajduckoj
steni. Udaljen je od manastira
350 metara.
Pogled s Hajducke stene ka manastiru Lesje.
Planina Baba nalazi se juzno od puta Paracin-Zajecar. Smestena je izmedju sela Donje Mutnice, Plane i
Pogled s Hajducke stene ka manastiru Lesje.
Planina Baba nalazi se juzno od puta Paracin-Zajecar. Smestena je izmedju sela Donje Mutnice, Plane i
Lesja. Uspon na
ovu planinu retko se organizuje (bar iz Beograda). Smatra se najcistijom
planinom u Srbiji
sto mozemo i da potvrdimo jer za vreme trajanja citave ture
nismo videli ni jedan papir, kesu ili bio koji
drugi deo
smeca.
U prvom delu pesacenja smenjuju se livade i sumski putevi. Na cetvrtom kilometru pesacenja pocinje
U prvom delu pesacenja smenjuju se livade i sumski putevi. Na cetvrtom kilometru pesacenja pocinje
malo veci uspon ka grebenu planine Babe.
Pogled s grebena Babe ka selu Donja Mutnica i magistralnom putu Paracin-Zajecar.
Prvi vrh na koji se penjemo je Preslo. Visine je 600 metara. Odavde se pruza pogled na samu planinu
Pogled s grebena Babe ka selu Donja Mutnica i magistralnom putu Paracin-Zajecar.
Prvi vrh na koji se penjemo je Preslo. Visine je 600 metara. Odavde se pruza pogled na samu planinu
Babu ali nazalost i jednim delom na
kamenolom koji je „izjeda“. Kamenolom je otvoren da bi se
obezbedio kamen za
Moravski koridor. Ovim je doslo do unistenja veceg dela zivotinjskog i biljnog
sveta.
Dnevno se iz ovog kamenoloma izveze vise od 100 kamiona kamena. Za sada
nije uradjena ekoloska
studija o nivou unistenja kao ni studija o mogucem
oporavku nakon prestanka radova.
Sa
vrha Preslo nastavljamo ka vrhu Velika Baba. Pogled s Babe na Paracin. Opstina Paracin obuhvata deo
bogatog i plodnog srednjeg Pomoravlja. Deo opstine se takoreci spusta od
Kucajskih planina s istoka pa
prema zapadu i Velikoj Moravi. Ispresecana je rekama Crnicom i
Grzom. Grad je udaljen 160 km od
Beograda iduci medjunarodnim autoputem
Beograd-Nis.
Nazalost markiran je samo jedan deo staze i to od sela Plana ka vrhu Velika Baba i delom ka vrhu Preslo.
Nazalost markiran je samo jedan deo staze i to od sela Plana ka vrhu Velika Baba i delom ka vrhu Preslo.
Jedan
deo markacija je skoro nevidljiv a drugi (uglavnom) vrlo slabo vidljiv. Najvisi
vrh Babe Velika Baba
je visine 657
metara. Nedaleko od vrha otvara se veci broj vidikovaca. Sa jednog od njih vidi
se i Rtanj.
pesacenja nalazi
se veoma strm (i kraci) spust ka Maloj Babi te da bismo ga izbegli isli smo
(blazom)
zaobilaznicom. Umesto strmih oko 500 metara do Male Babe pravimo ukupno
tri kilometra pesaceci
kolskim putevima kroz sumu Babe.
Vrh Mala Baba nalazi se na 11. kilometru od pocetka pesacke ture. Pre izlaska na vrh prolazi se kroz
Vrh Mala Baba nalazi se na 11. kilometru od pocetka pesacke ture. Pre izlaska na vrh prolazi se kroz
crnogoricnu sumu sto
ovaj deo izdvaja od ostatka planine na kome je samo listopadna suma. Po legendi
planina Baba dobi ime po babi koja se
posvadjala sa dedom. Dogovore se da jedno na drugo pucaju (iz
topa) pa ko
prezivi po njemu ce planina nositi ime. Deda je
promasio.
Pesacku turu zavrsavamo nakon 14,5 kilometara u selu Plana. Jedno je od vecih sela ovog kraja. Imalo je
Pesacku turu zavrsavamo nakon 14,5 kilometara u selu Plana. Jedno je od vecih sela ovog kraja. Imalo je
oko 1000 stanovnika dok je poslednjih godina primetan pad broja
stanovnika. Istocni i jugoistocni deo
sela je uglavnom brdovit dok je ostatak
(75%) uglavnom ravan. Planina Baba pripada obroncima
Zapadnih Karapta. Stene su
joj krecnjacke a ako se ovim tempom nastavi vadjenja kamena iz istih uskoro
nece
biti moguce pesaciti delom kojim smo mi prosli.
Нема коментара:
Постави коментар