Manastir
Djurdjevi stupovi
Jedan je od najstarijih srpskih
manastira. Podignut je u 12. veku na uzvisenju pored Novog Pazara.
Sagradio ga
je zupan Stefan Nemanja. Crkva je posvecena Svetom Djordju i gradjena je u stilu
raske skole
(spoj vizantijske i romanske arhikteture). Posebnost manastira su
dve kule sa zvonicima (cije je
rekonstrukcija u toku) po kojima je manastir
dobio ime (kule, stupovi). Poslednji vladar iz loze Nemanjica
kralj Dragutin
doprineo je izvodjenu obimnijih radova u manastiru u 13. veku. U 16. veku je
vise puta
obnavljan a najvece stradanje dogadja se u 17. veku tokom
austrijsko-turskih ratova. Tada monasi
napustaju manastir a Turci spaljuju sve
manastirske zgrade koje nisu obnovljene u narednih trista
godina.
Radovi na obnovi manastira poceli
su sezdesetih godina proslog veka koji su pokrenuti od strane Narodnog muzeja u
Beogradu dok je Republicki zavod za zastitu spomenika zapoceo arheoloska
istrazivanja. Konaci manastira izgradjeni su 2002. godine cime je pocelo
naseljavanje monaha nakon tri
veka.
Radovi na obnovi citavog manastira i dalje traju. Od bogatog zivopisa ostali su samo fragmenti. Posle
Radovi na obnovi citavog manastira i dalje traju. Od bogatog zivopisa ostali su samo fragmenti. Posle
Drugog svetskog rata jedan deo fresaka je prenet u Narodni
muzej u Beograd. Na UNESCO listi svetske
kulturne bastine nalazi se od 1979.
godine u okviru prostorne celine Stari Ras sa
Sopocanima.
Pogled na Novi Pazar od manastira Djurdjevi stupovi. Nalazi se na 300 km juzno od Beograda u dolini
Pogled na Novi Pazar od manastira Djurdjevi stupovi. Nalazi se na 300 km juzno od Beograda u dolini
reka Raske, Josanice, Dezevske i
Ljudske na nadomorskoj visini od 496 metara. Grad
ima oko 72000
stanovnika a sa okolinom oko 107000. Okruzen je planinama Golijom
i Rogoznom. Kraj je bogat
prirodnim resursima kao i brojnim spomenicima
kulture.
Crkva Svetih
apostola Petra i
Pavla (Petrova crkva)
Najstariji je spomenik crkvene
arhikteture na prostoru Srbije i prvobitno sediste Raske eparhije i
najstarija sakralna gradjevina na Balkanu (ispod temelja crkve nadjeni su grobovi rimskih i
slovenskih
plemica iz petog veka pre nove ere). Iskopavanja iz 1956. govore da
je u jezgru crkve pronadjena grobna
humka iz 5. veka iznad koje je izgradjen
hriscanski hram u ranom srednjem veku. U spisima vizantijskog
cara Vasilija II
pominje se 1020. godine. Oblika je rotonde sa upisanim
cetvorolistom.
Tokom vladavine Nemanjica bila je
mesto znacajnih dogadjaja. U njoj je krsten Stefan Nemanja kao i njegovi sinovi
Rastko (Sveti Sava), Vukan i Stefan (Nemanja II). U ovoj crkvi Stefan Nemanja se
zamonasio
kada je predao vlast sinu Stefanu Prvovencanom. Podizanjem okolnih
gradjevina (Sopocani, Djurdjevi
stupovi, Studenica...) crkva polako gubi znacaj
koji je imala. Nakon dolaska Turaka crkva se pominje kroz
sve vekove (od 15. do
19). U crkvi je oktriveno 114 kvadratnih metara fresaka u cetiri sloja.
Najstarije
poticu s kraja 9. veka a najnovije iz 13. veka. Crkva je okruzena
pravoslavnim grobljem sa spomenicima
karakteristicnih izvedbi i to u obliku
krsta, trapeza i pravougaonika. Obnovom zvonika u prvim godinama
21. veka
pocinje se sa redovnim bogosluzenjem.
Ostale fotografije mozete pogledati na https://duskoopacic.smugmug.com/
Lejlek
i Arap dzamija
Lejlek
dzamija je najstarija dzamija u gradu. Sagradjena je 1516. godine. Jedna je od
retkih dzamija sa
kupolom na podrucju Sandzaka. U zapisima se
jos pominje i kao Havale Ahmed begova dzamija. Manja
je
gradjevina sa otvorenim tremom koji je podeljen na tri dela lukovima po
duzini. Minaret je izgradjen od
tesanog kamena. Po legendi ime je dobila po rodi
(turski leylek) koja ja ne ovom
mestu klimala glavom
gore-dole ukazujuci na mesto gde treba da bude sagradjena
dzamija.
Arap
dzamija je sagradjena 1528. godine. Po predanju dzamiju je podigao Hasan beg
(Hasan Celebija) koji
je bio Arapin po kome je i dobila ime. Velika obnova
zapoceta je 2016. godine kada je zatvorena za
vernike. Tokom obnove 30.7.2018.
grom je udario u minaret i dodatno je ostetio. U potpunosti je
obnovljena 2021.
godine.
Cavica kuca
i Amir agin han
Kuca je uglednih begova Cavica,
Sahsuvar bega i Semsi bega s pocetka proslog veka. Tada je
bila najvisa
gradjevina u gradu. Gradjena je na osnovu izgleda iste kuce koju je
Semsi beg video u Solunu te je
odlucio da ovde napravi bliznakinju cija je
izgradnja zavrsena 1911. godine. Medjutim Cavici se nikad nisu
uselili u istu. U
njoj su boravile austrougarska, nemacka i srpska vojska. Posle Drugog svetskog
rata je
nacionalizovana. Jedno vreme je u njoj bila gimnazija pa osnovna skola.
Na kraju je ostala prazna sa
pricom o povracaju begovskim potomcima. Moze se
cuti i prica da je Semsi bega stigla kletva jer je tada
sa najvise gradjevine u
gradu mogao da gleda zene po tudjim avlijama.
Amir agin han bio je mesto gde su svracali
mnogobrojni putnici. Potice iz 17. veka. Poseduje izrazitu
arhitektonsku i
istorijsko-urbanisticku vrednost i jedan je od lepsih hanova u zemlji. Danas se
u njemu
nalaze ugostiteljski objekti. Pod zastitom je drzave i predstavlja
spomenik kulture od velikog znacaja.
Isa begov
hamam
Hamam (kupatilo) je sagradio
osnivac Novog Pazara Isa beg Isakovic u 15. veku. Zajedno sa prizrenskim
jedini
je ocuvani objekat ovog tipa u Srbiji. Kao i svi hamami ima prostorije koje
podrazumeva struktura
istog: sadrvan (javnu cesmu), kapaluk (prostor za odmor) i
vise prostorija za kupanje. U zgradi su se
nalazile muske i zenske prostorije
potpuno identicne i pregradjene zidom. Danas je vecim delom u
rusevinama dok se
ceka rekonstrukcija istog.
Muzej
Ras
Nalazi se u obnovljenoj gradjevini
iz 19. veka koja je koriscena kao skolska zgrada. Danas je ovaj objekat
pod
zastitom kao kulturno dobro. Znacajna je institucija vrednovanja kulturne
bastine juga Srbije. U
njemu se nalaze predmeti od
perioda neolita do danas s podrucja Novog Pazara, Sjenice i Tutina. Sadrzi
zbirku od 6000 eksponata koja je strucno obradjena i sredjena po zbirkama.
Sastavni deo muzeja je soba
“alaturka” uredjena u orijentalnom stilu (cilimi,
duseci, bakarno posudje...). Dok srpsku sobu
predstavljaju delovi namestaja i
ikone.
Novopazarska
tvrdjava
Predstavlja srednjovekovno tursko
utvrdjenje koje je podigao Isa beg Isailovic u 15. veku. Ima oblik
trougla na
cijim se uglovima nalaze bastioni (tabije) razlicitih osnova i dimenzija.
Nadogradjivana je u 17.
veku a rekonstruisana u 18. veku. U 19. veku su dozidane
dve kule, magacin za oruzje, manja dzamija i
kasarna. Danas je tvrdjava
delimicno sacuvana. Uz severni bedem nalazi se relativno dobro ocuvana kula
zvana Motrilja ili Stara izvidnica. Nalazi se u samom centru grada na desnoj
obali reke Raske. Unutar se
nalazi gradski park i biblioteka Dositej
Obradovic.
Crkva Svetog
Nikole
Potice iz 19. veka. Trobordna je
gradjevina sa kupolom te trostrukom apsidom na istoku. Utisak
monumentalnosti
daje raskosni ikonostas koji dominira citavim unutrasnjim prostorom.
Duborezbarija
ikonostasa i ikone koje su na njega postavljene zdrzale su izvorni
izgled zahvaljujuci rekonstrukciji iz 2011.
godine. Duborez je uradjen u vidu
pozlacenih ukrasa koji okviruju svako ikonu pojedinacno. Ikone se
nalaze u tri
zone. Prvoj zoni pripadaju Starozavetne ikone, drugoj zoni ikone Velikih
praznika dok se u
trecoj zoni nalaze ikone Raspeca i pratece ikone. Rad je brace
Daskalovic Djinoski: Teofila, Alekse i Vasilija.
Kako zavrsiti posetu Novom Pazaru
nego cevapima:-). Vrhunski.Ostale fotografije mozete pogledati na https://duskoopacic.smugmug.com/
Нема коментара:
Постави коментар