Kanjon
Toplodolske reke
Nalazi se na Staroj planini kod
istoimenog sela Topli Do. U Toplom Dolu nastaje spajanjem
Javorske i
Rekitske reke. Duzine je oko 20 km. Takoreci tok ima veliku snagu
zbog vodnosti sliva (narocito u prolece
kada se topi sneg na Staroj planini kao
i zbog izrazitih padova). Toplodolska reka je pritoka reke Temstice
koja se
uliva u Nisavu. Administrativno sliv Toplodolske reke pripada Pirotu.
*Sve
fotografije su napravljene mobilnom telefonom zbog plivanja kroz kanjon
(na pojedinim deonicama).
Na pocetku ture.
Kod kretanja kroz kanjon uvek je
pozeljno imati patike ili neku drugu obucu koju mozete da stegnete (zapertlate)
i osigurate stopalo. Nije preporucljivo imati obucu sa tankim djonom posto
kamenje (i sve
ostalo) „bode“. Takodje, preporuka je da imate i flasu vode za
pice. Tura je duzine nesto krace od 3 km.
Deonice po kojima se krecete su od suve staze pored kanjona, do plitke vode, gazenja do pojasa pa do
Deonice po kojima se krecete su od suve staze pored kanjona, do plitke vode, gazenja do pojasa pa do
plivanja.
Voda je u nekim delovima providna, u drugim bela a braon (crvenkasta) potice od velikog broja sadrzaja
Voda je u nekim delovima providna, u drugim bela a braon (crvenkasta) potice od velikog broja sadrzaja
gvozdja u
stenama odnosno zemljistu ovog kraja.
Rashladjivanje i odmor za sva cula.
Rashladjivanje i odmor za sva cula.
Kroz kanjon srpskog Kolorada (kako
jos nazivaju kanjon Toplodolske reke).
Nakon nesto manje od 3 km kretanja
kroz kanjon zavrsetak ture. Sta reci osim da je za preporuku da prodjete kroz
isti. Tura nije preterano teska, nije ni skroz laka ali uz dodatni oprez
prilikom kretanja
svakako savladiva.
Manastir Svetog
Jovana Bogoslova (Poganovo)
Smesten je na levoj obali reke
Jerme nedaleko od sela Poganovo. Posvecen je Svetom Jovanu Bogoslovu.
Iako se u
starim zapisima pominje da datira iz 12. veka novija istoriografija otrila je
preciznije podatke o
vremenu nastanka manastira. Podignut je 1395. godine kao
zaduzbina srpskog plemica Konstantina
Dejanovica Dragasa (sestrica cara Dusana)
i njegove cerke Jelene. Prva velika obnova bila je 1876. godine
kada je ispred
ulaznih vrata dozidan trem. Naknadni konzervatorski i restauratorski radovi
radjeni su
1966. i 1974. godine. Od 1979. godine nalazi se na listi svetske
kulturne bastine.
Pripada Eparhiji niskoj Srpske
pravoslavne crkve i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture
od velikog znacaja. Zbog svoje
nepristupacnosti (sve do 1927. godine kada je izgradjena pruga
uskog koloseka za
potrebe okolnog rudnika) ostao je kroz vekove relativno
neostecen.
Hram je zivopisan tek 1499. godine
od strane zografa iz severne Grcke. Crkva je imala izuzetnu dvostranu ikonu iz
14. veka (sa predstavom cuda u Latomskom manastiru sa jedne strane i likovima
Svetog Jovana
Bogoslova i Presvete Bogorodice sa druge strane). Ikona je bila
dar carice Jelene u znak secanja na oca
Konstantina. Ova ikona je zajedno sa
ikonostasom od strane bugarske vojske odneta u Sofiju gde se danas
nalazi u
bugarskom nacionalnom muzeju.
Novi
propratni objekat pored manastira.
Prekoputa manastira nalazi se jedini ugostiteljski objekat (kao i u blizoj okolini). Ovaj kraj posecuje dosta
Prekoputa manastira nalazi se jedini ugostiteljski objekat (kao i u blizoj okolini). Ovaj kraj posecuje dosta
turista iz Bugarske. U toku je rekonstrukcija puta ka
ovom delu kao i ka Zvonackoj banji. Osim
saobracajnica problem su i smestajni
kapaciteti. Iako se trenutno renovira bazen ispred hotela u
Zvonackoj banji jos
nema naznaka renoviranju hotela pa su okosnica smestaja za sada seoske
kuce.
Ostale fotografije mozete pogledati na adresi https://duskoopacic.smugmug.com/
Jako lepo opisano , sazeto i kokretno!! bravo!! pozzzz Mira
ОдговориИзбриши