red su došle Derale (ili planina Derala). Ova planina
kao i istomeni prevoj se nalazi u zapadnom delu
Bosne na granici s Hrvatskom.
Pešačenje počinje od puta Knin - Bosansko Grahovo (ili obrnuto ako dolazite iz Bosne) iznad Lemića
Pešačenje počinje od puta Knin - Bosansko Grahovo (ili obrnuto ako dolazite iz Bosne) iznad Lemića
grede.
Planinski prevoj se nalazi na 965 metara nadmorske visine na magistralnom putu
oznake 14.2 koji
iz pravca Bosne dalje vodi ka graničnom prelazu Strmica i
Kninu.
Čitav ovaj plato se naziva Stožišta kao i istoimeno naselje. U pozadini se vide vrhoviMali bat i Goli bat.
Čitav ovaj plato se naziva Stožišta kao i istoimeno naselje. U pozadini se vide vrhovi
Ako je u regiji
Hrvatska asocijacija za more onda je to i Bosna što se planina
tiče.
Pešačka tura je lagana. Treba preći nešto više od 10 km (računajući oba pravca) dok je visinska razlika
Pešačka tura je lagana. Treba preći nešto više od 10 km (računajući oba pravca) dok je visinska razlika
nešto
manja od 150 metara. Kraći deo na početku se pešači asfaltom dok je ostatak
pešačenja po
prelepim i velikim livadama.
Najviši vrh Derala je Kuk, visine 1130 metara. Sa ovog vrha se pruža predivan pogled u svim pravcima. Ka
Najviši vrh Derala je Kuk, visine 1130 metara. Sa ovog vrha se pruža predivan pogled u svim pravcima. Ka
jugu na Dalmaciju sve do Jadrana, na
istok ka unutrašnjosti Bosne, na zapad ka Lici pa se ovaj deo naziva i
Tromeđom Dalmacije, Like i Bosne (jer se
ovde suseću sve tri pomenute regije).
Pogled na planinu Orlovicu (http://duskoopacic.blogspot.com/2025/05/hrvatska-plavno-orlovica-vrh-orlovac-i.html) na kojoj smo bili 1. maja.
Pogled na planinu Šator. Razdvaja Glamočko i Livanjsko polje. Najviši joj je istoimeni vrh visine 1875
Pogled na planinu Orlovicu (http://duskoopacic.blogspot.com/2025/05/hrvatska-plavno-orlovica-vrh-orlovac-i.html) na kojoj smo bili 1. maja.
Pogled na planinu Šator. Razdvaja Glamočko i Livanjsko polje. Najviši joj je istoimeni vrh visine 1875
metara
ispod koga se nalazi Šatorsko jezero. Ona je u planu nekih budućih
planinarenja.
U podnožju Derala se nalazi Mračaj. Selo je često mračno za vreme zimskih meseci zbog visokog
U podnožju Derala se nalazi Mračaj. Selo je često mračno za vreme zimskih meseci zbog visokog
brdovitog
terena koji ga okružuje pa je po tome dobilo naziv. Inače ovuda je prolazila
deonica puta iz
Dalmacije ka Bosni za vreme cara Klaudija a tu se nalazi i
Matasa kula koje je služila za kontrolu kretanja u
vreme Osmanskog carstva i
Mletačke Republike sve do 18. veka.
Uživamo na vrhu. Pravimo dužu pauzu. I ne možemo da se nagledamo prirodnih lepota. Iako je bio jul,
Uživamo na vrhu. Pravimo dužu pauzu. I ne možemo da se nagledamo prirodnih lepota. Iako je bio jul,
ujutro uz
buru je bilo prijatno sveže. Nemojte da vas ovo zavara već se obavezno namažite
kremama sa
UV faktorom jer ćete u suprotnom u ovom periodu na ovoj visini vrlo
brzo “izgoreti”. Sa drugarima
planinarima i rodbinom vraćam se na polaznu tačku
i planiramo ponovni povratak u ove krajeve.
Svake godine u selu Strmica pored Knina održava se Sijelo tromeđe. Jedna je od najvećih kulturnih
Svake godine u selu Strmica pored Knina održava se Sijelo tromeđe. Jedna je od najvećih kulturnih
manifestacija Srba u Hrvatskoj. Slogan ovog skupa
je: “Volim Bosnu, u srcu mi je Lika,
Dalmacijo ljubavi
velika”. Ova tradicionalna smotra narodnog
stvaralaštva posvećena je očuvanju ojkanja i folkornih
igara.
Prva je održana 1974. godine.
Manifestacija se održava na platou
ispred crkava od kojih je jedna iz 17. (crkva Svetog Jovana) a druga iz
19. veka
(crkva Male Gospojine). Posetioci su iz Slovenije, Srbije, Bosne, Hrvatske i
dijaspore odakle su i
kulturno-umetnička društva. Organizatore raduje što se u
poslednjih nekoliko godina pojavljuje sve veći
broj mlađih učesnika te veruju u
očuvanje tradicije i običaja ovog kraja.
Pesma ojkača je karakteristična za dinarske krajeve Dalmacije, Like i Bosne. Karakteriše je deseterac a
Pesma ojkača je karakteristična za dinarske krajeve Dalmacije, Like i Bosne. Karakteriše je deseterac a
stihovi se
završavaju na „oj“. Peva je tri ili pet ili više pevača. Može biti praćena
guslama. Teme su
uglavnom šaljivog ili tužnog karaktera a često se u njima
pojavljuju i teme iz svakodnevnog života. U
Hrvatskoj se smatra nematerijalnim
kulturnim nasleđem i od 2010. godine se nalazi na UNESCO-voj
Reprezentativnoj
listi nematerijalnog nasleđa čovečanstva kao ugroženo
nasleđe.
Ostale fotografije možete pogledati na https://duskoopacic.smugmug.com
Ostale fotografije možete pogledati na https://duskoopacic.smugmug.com















Нема коментара:
Постави коментар