Pešačili smo početnom deonicom
(E4-1) kroz Srbiju Evropskog pešačkog puta
E-4. Ukratko o Evropskim
pešačkim
putevima.
Evropski
pešački putevi na velike udaljenosti (E-paths,
The European long distance paths)
je mreža od 12
pešačkih puteva ukupne dužine 65000 km koji se takoreći protežu
od severa do juga i od zapada do
istoka Evrope. Kroz Srbiju prolaze E4 i E7 (kao
i rute puteva E3 i E8 koje se preklapaju sa trasom puta E-4
od HE Đerdap do
graničnog prelaza Gradina sa Bugarskom). Ispod su detalji svakog puta kao i mapa
istih.
E1:
Norveška - Finska - Švedska - Danska - Nemačka - Švajcarska - Italija (7000
km)
E2: Irska
- Ujedinjeno Kraljevstvo - Holandija - Belgija - Luksemburg - Francuska (4850
km)
E3:
Portugal - Španija - Francuska - Belgija - Luksemburg - Nemačka - Češka -
Poljska - Slovačka -
Mađarska - Rumunija - Bugarska - Turska (6950
km)
E4:
Portugal - Španija - Francuska - Švajcarska - Nemačka - Austrija - Mađarska -
Rumunija - Srbija -
Bugarska - Grčka - Kipar (10000
km)
E5: Francuska - Švajcarska - Nemačka
- Austrija - Italija (3200 km)
E6: Finska - Švedska - Danska -
Nemačka - Austrija - Slovenija - Hrvatska - Grčka - Turska (6300
km)
E7: Portugal - Španija - Andora -
Francuska - Italija - Slovenija - Hrvatska - Mađarska - Srbija (6000
km)
E8: Irska - Ujedinjeno Kraljevstvo -
Holandija - Nemačka - Austrija - Slovačka - Poljska - Ukrajina -
Rumunija -
Bugarska - Turska (4700 km)
E9: Portugal - Španija - Francuska -
Ujedinjeno Kraljevstvo - Belgija - Holandija - Nemačka - Poljska -
Kalinjingradska oblast - Litvanija - Letonija - Estonija (5000
km)
E10: Finska - Nemačka - Češka -
Austrija - Italija - Francuska (2880 km)
E11: Holandija - Nemačka - Poljska -
Litvanija - Letonija - Estonija (3506 km)
E12:
Španija - Francuska - Italija - Slovenija - Hrvatska (1800
km) Nakon mađarsko-srpske granice
evropski pešački put nastavlja od predgrađa Horgoša odakle smo mi krenuli.
Horgoš je naselje koje pripada opštini Kanjiža. Nalazi se u Severobantaskom
okrugu. Ima oko
5000 stanovnika. Uglavnom je naseljeno Mađarima. Čuveno je po
proizvodnji mlevene paprike
(Horgoška).
peščare, lesne terase Tise i
aluvijalne ravni Tise. Vegetacija koja se u njemu nalazi pripada najugroženijim
vrstama vegetacije panonskog regiona. Na
prostoru parka je evidentirano preko 100 vrsta ptica, 33 vrste
insekata i 17
vrsta sisara.
stanovnika je znala za
njihov položaj i koristili su ih kao orijentire. Označavale su granicu atara.
Prema
istraživanju u ovom kraju ih ima 30 ali su neke delimicno ili u celosti
uništene. Humke se mogu naći na
svima
kontinentima osim u Australiji.
Vojvođanskom ravnicom. Dan kao idealan za pešačenje.
Humka Budžak je druga humka na ovoj turi. Nalazi se na platou koji je nekada pripadao zemljanom
Vojvođanskom ravnicom. Dan kao idealan za pešačenje.
Humka Budžak je druga humka na ovoj turi. Nalazi se na platou koji je nekada pripadao zemljanom
uvrđenju Vaškapu. Nije pod
zaštitom države i nema status arheološkog nalazišta. Za sada je sačuvana
zbog
svog položaja i blizine parka prirode Kamaraš. Po nekim podacima vladari su se
sahranjivali u
humkama (da bi bili „viši“ u odnosu na običan narod) a po vrhu
humki je uvek „brijao“ vetar koji je
simbol slobode.
Na putu ka jezeru
Sarvaš.
Jezero Sarvaš se nalazi nedaleko od Martonoša na putu između Kanjiže i Horgoša, tačnije na 5 km od
Jezero Sarvaš se nalazi nedaleko od Martonoša na putu između Kanjiže i Horgoša, tačnije na 5 km od
Horgoša i na 8 km od
Kanjiže. Čine ga četiri male celine koje su pregrađene nasipima. U privatnom je
vlasništvu. U potpunosti je ograđeno a duž čitavog oboda se nalazi električna
ograda. Otvoreno je za
posetioce od 6-19
sati. Mesto je koje vole pecaroši a od
ribe ima šarana i somova.
Posle kraće pauze kod jezera Sarvaš put nastavljamo ka Martonošu. Martonoš je naselje koje pripada
Posle kraće pauze kod jezera Sarvaš put nastavljamo ka Martonošu. Martonoš je naselje koje pripada
opštini
Kanjiža. Ima oko 1400 stanovnika. Smešten je nedaleko od
reke Tise. U samom centru se nalazi
Upravna zgrada, Zgrada župnog ureda,
Zadružni dom i katolička crkva. Uglavnom je naseljeno Mađarima
a u poslednje
vreme je primetan pad broja stanovnika.
Na nasipu pored Tise pravimo jednu zajedničku fotografiju. Sa planinarima iz PSK Pobeda. Deo grupe se
Na nasipu pored Tise pravimo jednu zajedničku fotografiju. Sa planinarima iz PSK Pobeda. Deo grupe se
odlučio da
pešači kraću turu do Martonoša u dužini od 11 km dok smo mi produžili do Kanjiže
i
prepešačili nešto više od 22 km.
Pred samu Kanjižu pešačimo uz Tisu. Reka Tisa je najduža pritoka Dunava. Izvire u Ukrajini na Karpatima.
Pred samu Kanjižu pešačimo uz Tisu. Reka Tisa je najduža pritoka Dunava. Izvire u Ukrajini na Karpatima.
Prolazi kroz Rumuniju, Slovačku, Mađarsku i Srbiju gde
se kod Starog Slankamena uliva u Dunav. Dužine
je 1360 km. U Vojvodini je
prirodna granica između Bačke i Banata. Dužina kroz Srbiju joj je 165 km.
kraja Prvog
svetskog rata se zvala Stara Kanjiža. Nakon Prvog svetskog rata Nova Kanjiža je
preimenovana
u Novi Kneževac pa je Stara Kanjiža ostala samo Kanjiža. Kao i u
prethodnim naseljima Mađari su većina
a takođe je primetan pad u broju
stanovnika. U prošlom obilasku je detaljnije obiđen i opisan grad pa
zato samo
svraćamo u Obrazovno-kulturnu ustanovu „Cnesa“ gde stižemo da obiđemo izložbu
fotografija
kao i da upoznamo vlasnike destilerije Braća Kravić. Pa ako je
nekome potrebna dobra rakija može da
Нема коментара:
Постави коментар