Ovaj put u NP Djerdap obilazimo jednu od retko
posecenih lokacija, Nemacki ponor.
Pesacka tura pocinje
na Golom brdu
koje je udaljeno 7 km od Tekije.
Na samom pocetku ture se odlucujemo da posetimo
vidikovac ka Tekiji iako staza
ka Malom Strpcu ne vodi u ovom pravcu. Na vidikovcu pravimo odmah i
zajednicku
fotografiju.
Tekija je
naselje u opstini Kladovo koje pripada Borskom okrugu. Prema poslednjem popisu imala je
620
stanovnika. Nalazi se prekoputa rumunskog
grada Orsava a na obroncima planine Miroc. Nizvodno od
Tekije nalazi se
poslednja djerdapska klisura, Sipska
klisura dok se uzvodno nalazi klisura Kazan .
Izgradnjom HE Djerdap (stara)
Tekija je bila potopljena. Novo naselje je podignuto nesporedno iznad. U
Tekiji
je rodjen Avram Petronijevic, srpski drzavnik (vise puta predsednik Vlade i
ministar inostranih
poslova knezevine Srbije).
Pored vidikovca se nalazi nekoliko
lepo sredjenih kuca sa dvoristem. Iako jos uvek ne u velikom broju
primetno je
da se jedan broj kuca obnavlja u koje dolaze uglavnom ljudi iz velikih gradova.
desnom obalom Dunava
duzinom od 100 km i to od Golupca do Karatasa kod Kladova. Specifican
istorijski razvoj, povoljna djerdapska klima, skup klisura i uvala te raznolik zivotinjski
i biljni svet cine ga
jedinstvenim evropskim
rezervatom.
Usput ka Nemackom
ponoru.
Nemacki ponor se nalazi na 5 km od Tekije u zaseoku Planinica. Na slici ispod se vidi prilaz ulazu.
Nemacki ponor se nalazi na 5 km od Tekije u zaseoku Planinica. Na slici ispod se vidi prilaz ulazu.
Predstavlja razgranati
sistem pecina koje su povezane tunelima. Po
nekim informacijama Nemacki ponor
je povezan sa podzemnim kanalima u
Rumuniji.
Ime je dobio (prema prici lokalnog stanovnistva) po velikom broju nastradalih nemackih vojnika koji su u
Ime je dobio (prema prici lokalnog stanovnistva) po velikom broju nastradalih nemackih vojnika koji su u
jesen
1944. godine zbog guste magle upale u ponor. Nemacka vojska je u to vreme
obezbedjivala
plovidbu Dunavom. Speleolozi su u blizini ponora nalazili delove
nemacke vojne opreme. A kako izgleda
unutrasnjost ponora moze da se vidi na
fotografijama na sledecoj adresi
https://sima-pecinar.smugmug.com/Speleologija-Speleology/Nemacki-ponor
Nakon obilaska Nemackog ponora pesacenje nastavljamo ka najvisem vrhu ture, Malom Strpcu. Kroz
Nakon obilaska Nemackog ponora pesacenje nastavljamo ka najvisem vrhu ture, Malom Strpcu. Kroz
sumu planine
Miroc.
Posle 13 km pesacenja se stize do oboda vrha Mali Strbac.
Mali Strbac je drugi po visini vrh planine Miroc. Visine je 626 metara. Sa Malog Strpca (kao i sa Velikog
Posle 13 km pesacenja se stize do oboda vrha Mali Strbac.
Mali Strbac je drugi po visini vrh planine Miroc. Visine je 626 metara. Sa Malog Strpca (kao i sa Velikog
Strpca) se pruza velicanstven pogled na Djerdapsku
klisuru. Bas s ovog vrha se vidi u Rumuniji stena na
kojoj je isklesan lik
poslednjeg kralja Dacana, Decebala kao i manastir
Mrakonija.
Na vrhu pravimo duzu pauzu. I uzivamo u pogledima sa istog.
Pogled s Malog ka Velikom Strpcu. Veliki Strbac je najvisi vrh planine Miroc. Visine je 768 metara. Zbog
Na vrhu pravimo duzu pauzu. I uzivamo u pogledima sa istog.
Pogled s Malog ka Velikom Strpcu. Veliki Strbac je najvisi vrh planine Miroc. Visine je 768 metara. Zbog
prirodnih vrednosti podrucje Malog i
Velikog Strpca je u I stepenu zastite. Oba vrha su gradjena od
krecnjaka. Padine
su im pod nagibom od skoro 90 stepeni. Uzivamo na vrhu do skoro zalaska sunca a
zbog krace obdanice po mraku dolazimo do zavrsne tacke
pesacenja.
Нема коментара:
Постави коментар