Translate

Претражи овај блог/Search this blog

Srbija - Kikinda, Kindja, atelje i muzej Terra, 5.1.2019.

            Kikinda

            Nalazi se u severnom delu Banata na 7,5 km od srpsko-rumunske granice. Naselje je ravnicarskog tipa 
            sa ulicama koje se seku pod pravim uglom i prostornim trgom u centru grada. Udaljena je 127 km od 
            Beograda i 110 km od Novog Sada. Nadmorska visina je od 77-84 metra a grad se nalazi na banatskoj 
            lesnoj terasi. Prvi zapis sa nazivom Kikinda potice iz 15. veka. Etimolosko znacenje naziva nije do kraja 
            objasnjeno a naziv se najcesce povezuje sa madjarskom reci kokeni (trnjina) i starim slovenskim 
            korenom kik (glava). Do kraja II svetskog rata grad je nosio ime Velika Kikinda.

            Zgrada pozorista (zuta na slici ispod). Prva pozorisna predstava u Kikindi izvedena je 1796. godine od 
            strane jedne putujuce grupe na nemackom jeziku. Narodno amatersko pozoriste osniva se 1950. 
            godine a 1992. godine profesionalno pod nazivom Narodno pozoriste Kikinda. 
            Zgrada Velikokikindskog distrikta i Pravoslavna crkva

            Zgrada je gradjena u periodu od 1836-1839. za potrebe administrativnih i upravnih sluzbi. 
            Svojevremeno je bila sediste opstinskog suda i zatvora a danas se u ovoj zgradi nalazi Narodni muzej i 
            Istorijski arhiv. U strukturi zgrada je sa prizemljem i spratom zatvorene osnove sa cetiri krila. Centralni 
            deo fasade naglasen je rizalitom (srednji deo zgrade koji izlazi po celoj visini zgrade iz lica procelja 
            zgrade) sa kasetiranim vratima i spratnim balkonom sa ogradom od kovanog gvozdja. Iznad balkona 
            nalazi se grb Distrikta. Znacajnije rekonstrukcije vrsene su u periodu od 2001. do 2004. godine kao i 
            2006. godine.

            Pravoslavna crkva je posvecena Svetom Nikoli. Podignuta je 1769. godine. Predstavlja nepokretno 
            kulturno dobro kao spomenik kulture od izuzetnog znacaja. Prvobitni toranj zamenjen je novim 1981. 
            godine. Posebnu vrednost hrama daje ikonostas radjen oko 1790. godine. Veliki konzervatorsko-
            restauratorski radovi na ikonostasu sprovedeni su 1974. godine a na zidnim slikama tokom 2003-2004. 
            godine. 
            Kikindski mamut Kika

            Skeletna replika u pravoj velicini nalazi se u dvoristu muzeja dok su originalni skeletni ostaci izlozeni 
            kao stalna postavka Narodnog muzeja Kikinda (sacuvano je 90% kostane mase). Ostaci su pronadjeni 
            4.12.1996. godine u glinokopu ciglane Toza Markovic na dubini od 20 metara. Radi se o zenki visine 4 
            metra, duzine 7 metara, sirine 3 metra, starosti 64 godine koja je na ovim prostorima zivela pre 
            500000 godina. 
            Rimokatolicka crkva i Hotel Narvik

            Prvobitna kapela sagradjena je 1760. godine ciji su zidovi bili od gline i bila je posvecena Svetom 
            Antonu. Danasnja crkva sagradjena je 1812. godine uz pomoc austrijskog cara Franca I. Posto su prvi
            duhovnici crkve bili franjevci pored nje je izgradjen i parohijski dom (franjevacki samostan). Posvecena 
            je Svetom Franji Asiskom. Cetiri zvona postavljena su 1925. godine. Beli oltar napravljen je od 
            arandjelovackog mermera a posebnu vrednost crkvi daju akusticke orgulje.

            Hotel Narvik bio je nekada ponos Kikinde i najluksuzniji vojvodjanski hotel. Izgradjen je 1980. godine i 
            to vreme bio je simbol luksuza i visoke klase kada se trazio lezaj vise. Najcesci gosti bili su lovci iz 
            Italije koji su u to vreme lovili u fazanariji Mlaka. Ima(o) zimski bazen, saunu, solarijum, trim salu, 
            nacionalni vojvodjanski restoran, 22 jednokrevetne sobe, 76 dvokrevetnih, 3 apartamana i 1 
            rezidenciju. U njemu su se organizovali razni strucni skupovi, kongresi, seminari. U ovom hotelu 
            pevacku karrijeru pocela je Fahreta Jahic (Lepa Brena). Ime je dobio po norveskom gradu Narviku sa 
            kojim je grad Kikinda pobratimljen. U II svetskom ratu 44 gradjana Kikinde odvedena su u logor Bejsfor 
            kod Narvika gde ih je sa gradjanima Narvika spojila zelja za najvaznijim, slobodom. 
            Drakslerova palata (Aldan-Putnikova vila) i Zgrada Skupstine opstine Kikinda

            Velelepna jednospratnica u neobaroknom stilu podignuta je 1891. godine. Kasnije je prodata 
            porodicama Aldan i Putnik pa nosi i ime Aldan-Putnikova vila.

            Zgrada opstine datira iz 19. veka kada je Kikinda postala administrativni centar. Radjena je po projektu
            budimpestanskog inzenjera Ernea Balaza. Na zgradi se vidi vise stilova a na reljefnom grbu nalazi se 
            godina Velikokikindskog distrikta 1774. Ispod je latinski naziv Attendite koji u slobodnom prevodu znaci 
            “Cuvajte to sto ste dobili” odnosno koji opominje na slogu, opreznost i stalnu budnost. 
            Varadjaninova vila i Zgrada Uprave javnih prihoda

            Varadjaninova kuca sagradjena je 1906. godine po projektu arhitekte Ernea Balaza. Nekad je bila dom 
            kikindskih porodica Bogdan i Varadjanin. Danas je poslovna zgrada.

            Zgrada Uprave javnih prihoda je poznata Kikindjanima kao SDK. Sagradjena je 1910. godine uz pomoc 
            pestanskih majstora a po projektu Milana Tabakovica. Krasi je mozaik od keramickih plocica koji 
            kosnicom i suncevim zracima simbolizuje rad, stednju i blagostanje. 
            Budisinova palata, nekadasnja kuca porodice Stajner i Slanikina palata

            Budisinova palata je sagradjena 1928. godine kao stambeno-poslovni objekat za potrebe vlasnika 
            Aleksandra (Sandora) Budisina. Reprezentativni je primer neobarokonog stila sa elementima rokokoa i 
            sa prelepim ukrasima.

            Danas poslovno-stambeni objekat, nekad kuca jevrejske porodice Stajner izgradjena je krajem 19. 
            veka. Izmedju dva svetska rata ovde je bila prodavnica obuce Bata. Mnogi Kikindjani ovaj ugao zovu
            “kod Borova” po cuvenoj prodavnici obuce u vreme SFRJ.

            Slanikina palata je monumentalna ugaona jednospratnica. Ime nosi po Rudolfu Slaniki, 
            zemljoposedniku koji ju je izgradio. Sa balkona ove zgrade 1919. godine kralj Aleksandar je objavio da 
            ce se za Veliku Kikindu ako treba i boriti.
            Kindja

            Sa svojih 8300 cm:-) nadmorske visine Kindja predstavlja najvise uzvisenje u nizu severnobanatske 
            grupacije panonskih uzvisenja. Zagrobna je humka a medju lokalnim stanovnistvom vlada verovanje da 
            se ispod ovog misterioznog uzvisenja krije grobnica Atile Hunskog, Bica Bozijeg, vladara Hunskog 
            carstva i straha Rima, kojim su majke plasile decu.
            Dolazak pod vrh i pripreme za zavrsni uspon. Formiranje naveza:-) i uspon severnom tezom stranom:-) 
            uz koriscenje cepina:-). 
            Nakon cak jednominutnog uspona:-) osvojena je i Kindja. 
            Sa drugarima iz PK Balkan na nadmorskoj visini od 83 metra:-). 
            A onda spust po ekstremnoj hladnoci:-). 
            Pre odlaska u atelje i muzej Terra pomazemo u poljoprivredi:-). 
            Atelje i muzej Terra

            Atelje Terra smesten je u nekadasnjoj fabrici crepa, bivsem Pogonu II Toza Markovic, objektu 
            sagradjenom 1895. godine. 
            Prostor ateljea renoviran je 2010. godine i danas predstavlja jedinstveni radni prostor za umetnike u 
            regionu. Ukupna radna povrsina ateljea Terra iznosi 600 m2. Objekat je opremljen po najvisim 
            standardima i nudi siroke mogucnosti svojim korisnicima. U sklopu atelja nalazi se kompletno 
            opremljena kuhinja, tus kabina i toaleti. Celom povrsinom ateljea sprovedeno je podno grejanje. Pec 
            za pecenje skulptura visine 2,5 metra je najvisa u Evropi. 
            Van objekta u dvoristu zgrade nalazi se takodje postavka mnogobrojnih izvajanih figura. 
            Muzej Terra

            Zgrada muzeja sagradjena je 1894. godine i bila je u sklopu nekadasnje kikindske kasarne. Imala je 
            funkciju manjeza (hale za trenazu konja). Sa svojih 2100 m2 danas predstavlja drugi po velicini sacuvan 
            objekat ove vrste na teritoriji nekadasnje Austrougarske monarhije. Godine 2012. uz finansijsku pomoc 
            grada Kikinde, Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije i Pokrajinskog sekretarijata za 
            kulturu i informisanje AP Vojvodina zapocinju gradjevinski radovi na zgradi manjeza. Muzej Terra 
            otvoren je 5.12.2017. godine. 
            Stalna postavka muzeja predstavlja hronoloski organizovanu izlozbenu celinu koju sacinjavaju 
            ostvarenja nastala proteklih 36 simpozijuma Terra. Vecina vajara-ucesnika zastupljena je barem sa
            jednom skulpturom. 
            Odabrana dela donose i presek vodecih jugoslovenskih, srpskih i svetskih tokova u domenu savremene 
            skulpture od 80-tih do danas. 
            Ostale fotografije mozete pogledati na adresi https://duskoopacic.smugmug.com/
       

2 коментара: