Kikinda
Nalazi se u severnom delu Banata
na 7,5 km od srpsko-rumunske granice. Naselje je ravnicarskog tipa
sa ulicama
koje se seku pod pravim uglom i prostornim trgom u centru grada. Udaljena je 127
km od
Beograda i 110 km od Novog Sada. Nadmorska visina je od 77-84 metra a grad
se nalazi na banatskoj
lesnoj terasi. Prvi zapis sa nazivom Kikinda potice iz
15. veka. Etimolosko znacenje naziva nije do kraja
objasnjeno a naziv se
najcesce povezuje sa madjarskom reci kokeni (trnjina) i starim slovenskim
korenom kik (glava). Do kraja II svetskog rata
grad je nosio ime Velika Kikinda.
strane jedne putujuce grupe na nemackom jeziku. Narodno amatersko pozoriste osniva se 1950.
godine a 1992. godine profesionalno pod nazivom Narodno pozoriste Kikinda.
Zgrada
Velikokikindskog distrikta i Pravoslavna crkva
Zgrada je gradjena u periodu od
1836-1839. za potrebe administrativnih i upravnih sluzbi.
Svojevremeno je bila
sediste opstinskog suda i zatvora a danas se u ovoj zgradi nalazi Narodni muzej
i
Istorijski arhiv. U strukturi zgrada je sa prizemljem i spratom zatvorene
osnove sa cetiri krila. Centralni
deo fasade naglasen je rizalitom (srednji deo
zgrade koji izlazi po celoj visini zgrade iz lica procelja
zgrade) sa
kasetiranim vratima i spratnim balkonom sa ogradom od kovanog gvozdja. Iznad
balkona
nalazi se grb
Distrikta. Znacajnije rekonstrukcije vrsene su u periodu od 2001.
do 2004. godine kao i
2006. godine.
kulturno dobro kao spomenik kulture od izuzetnog znacaja. Prvobitni toranj zamenjen je novim 1981.
godine. Posebnu vrednost hrama daje ikonostas radjen oko 1790. godine. Veliki konzervatorsko-
restauratorski radovi na ikonostasu sprovedeni su 1974. godine a na zidnim slikama tokom 2003-2004.
godine.
Kikindski mamut
Kika
kao stalna postavka Narodnog muzeja Kikinda (sacuvano je 90% kostane mase). Ostaci su pronadjeni
4.12.1996. godine u glinokopu ciglane Toza Markovic na dubini od 20 metara. Radi se o zenki visine 4
metra, duzine 7 metara, sirine 3 metra, starosti 64 godine koja je na ovim prostorima zivela pre
500000 godina.
Rimokatolicka
crkva i Hotel Narvik
Prvobitna kapela sagradjena je
1760. godine ciji su zidovi bili od gline i bila je posvecena Svetom
Antonu.
Danasnja crkva sagradjena je 1812. godine uz pomoc austrijskog cara Franca I. Posto su prvi
duhovnici crkve bili franjevci pored nje je izgradjen i parohijski dom (franjevacki samostan).
Posvecena
je Svetom Franji Asiskom. Cetiri zvona postavljena su 1925. godine.
Beli oltar napravljen je od
arandjelovackog mermera a posebnu vrednost crkvi
daju akusticke orgulje.
u to vreme bio je simbol luksuza i visoke klase kada se trazio lezaj vise. Najcesci gosti bili su lovci iz
Italije koji su u to vreme lovili u fazanariji Mlaka. Ima(o) zimski bazen, saunu, solarijum, trim salu,
nacionalni vojvodjanski restoran, 22 jednokrevetne sobe, 76 dvokrevetnih, 3 apartamana i 1
rezidenciju. U njemu su se organizovali razni strucni skupovi, kongresi, seminari. U ovom hotelu
pevacku karrijeru pocela je Fahreta Jahic (Lepa Brena). Ime je dobio po norveskom gradu Narviku sa
kojim je grad Kikinda pobratimljen. U II svetskom ratu 44 gradjana Kikinde odvedena su u logor Bejsfor
kod Narvika gde ih je sa gradjanima Narvika spojila zelja za najvaznijim, slobodom.
Drakslerova
palata (Aldan-Putnikova vila ) i Zgrada Skupstine opstine
Kikinda
Velelepna jednospratnica u
neobaroknom stilu podignuta je 1891. godine. Kasnije je prodata
porodicama Aldan
i Putnik pa nosi i ime Aldan-Putnikova vila .
budimpestanskog inzenjera Ernea Balaza. Na zgradi se vidi vise stilova a na reljefnom grbu nalazi se
godina Velikokikindskog distrikta 1774. Ispod je latinski naziv Attendite koji u slobodnom prevodu znaci
“Cuvajte to sto ste dobili” odnosno koji opominje na slogu, opreznost i stalnu budnost.
Varadjaninova
vila i Zgrada
Uprave javnih prihoda
Varadjaninova kuca sagradjena je
1906. godine po projektu arhitekte Ernea Balaza. Nekad je bila dom
kikindskih
porodica Bogdan i Varadjanin. Danas je poslovna
zgrada.
pestanskih majstora a po projektu Milana Tabakovica. Krasi je mozaik od keramickih plocica koji
kosnicom i suncevim zracima simbolizuje rad, stednju i blagostanje.
Budisinova
palata, nekadasnja kuca porodice Stajner i Slanikina
palata
Budisinova palata je sagradjena
1928. godine kao stambeno-poslovni objekat za potrebe vlasnika
Aleksandra
(Sandora) Budisina. Reprezentativni je primer neobarokonog stila sa elementima
rokokoa i
sa prelepim ukrasima.
Danas poslovno-stambeni objekat,
nekad kuca jevrejske porodice Stajner izgradjena je krajem 19.
veka. Izmedju dva
svetska rata ovde je bila prodavnica obuce Bata. Mnogi Kikindjani ovaj ugao zovu
“kod Borova” po cuvenoj prodavnici obuce u vreme
SFRJ.
Slanikina palata je monumentalna
ugaona jednospratnica. Ime nosi po Rudolfu Slaniki,
zemljoposedniku koji ju je
izgradio. Sa balkona ove zgrade 1919. godine kralj Aleksandar je objavio da
ce
se za Veliku Kikindu ako treba i boriti.
Kindja
grupacije
panonskih uzvisenja. Zagrobna je humka a medju lokalnim stanovnistvom vlada
verovanje da
se ispod ovog misterioznog uzvisenja krije grobnica Atile Hunskog,
Bica Bozijeg, vladara Hunskog
carstva i straha Rima, kojim su majke plasile
decu.
Dolazak pod vrh i pripreme za
zavrsni uspon. Formiranje naveza:-) i uspon severnom tezom stranom:-) uz koriscenje cepina:-).
Nakon cak jednominutnog uspona:-) osvojena je i Kindja.
Sa drugarima iz PK Balkan na nadmorskoj visini od 83 metra:-).
A onda spust po ekstremnoj hladnoci:-).
Pre odlaska u atelje i muzej Terra pomazemo u poljoprivredi:-).
Atelje i muzej
Terra
sagradjenom 1895. godine.
Prostor ateljea renoviran je 2010. godine i danas predstavlja jedinstveni radni prostor za umetnike u
regionu. Ukupna radna povrsina ateljea Terra iznosi 600 m2. Objekat je opremljen po najvisim
standardima i nudi siroke mogucnosti svojim korisnicima. U sklopu atelja nalazi se kompletno
opremljena kuhinja, tus kabina i toaleti. Celom povrsinom ateljea sprovedeno je podno grejanje. Pec
za pecenje skulptura visine 2,5 metra je najvisa u Evropi.
Van objekta u dvoristu zgrade nalazi se takodje postavka mnogobrojnih izvajanih figura.
Muzej
Terra
funkciju manjeza (hale za trenazu konja). Sa svojih 2100 m2 danas predstavlja drugi po velicini sacuvan
objekat ove vrste na teritoriji nekadasnje Austrougarske monarhije. Godine 2012. uz finansijsku pomoc
grada Kikinde, Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije i Pokrajinskog sekretarijata za
kulturu i informisanje AP Vojvodina zapocinju gradjevinski radovi na zgradi manjeza. Muzej Terra
otvoren je 5.12.2017. godine.
Stalna postavka muzeja predstavlja hronoloski organizovanu izlozbenu celinu koju sacinjavaju
ostvarenja nastala proteklih 36 simpozijuma Terra. Vecina vajara-ucesnika zastupljena je barem sa
jednom skulpturom.
Odabrana dela donose i presek vodecih jugoslovenskih, srpskih i svetskih tokova u domenu savremene
skulpture od 80-tih do danas.
Ostale fotografije mozete pogledati na adresi https://duskoopacic.smugmug.com/
Odlicna reportaza, prelepe fotografije!
ОдговориИзбришиFini opis deda Sandorove kuce ili palate
ОдговориИзбриши